
SEMEP (South-Eastern Mediterranean Environmental Project) je interdisciplinarni UNESCO-ov projekt odgoja i obrazovanja za okoliš koji je pokrenulo Ministarstvo prosvjete Grčke, a prvi sastanak održan je 1994. u Ateni. Namijenjen je nastavnicima i učenicima u cilju poticanja odgoja i obrazovanja za održivi razvoj na području Mediterana.
CILJ međunarodnog projekta SEMEP-a je edukacija o povijesnim, kulturološkim, prirodnim, socijalnim i ekološkim vrednotama i time promoviranje kulture mira i tolerancije među državama ovog područja. Potiče se holistički i interdisciplinarni pristup izrade projekata tijekom školske godine.
25. ljetna škola SEMEP-a održana je od 8.-13.7.2024. godine u Komiži na otoka Visu. Kao i svake godine škola je pružila niz predavanja, radionica, terenske nastave te ostalih aktivnosti kojima su sudionici izmjenjivali iskustva i poticali jedni druge kako primijeniti i širiti djelovanja o smanjenju klimatskih promjena. Ove godine predstavnici naše škole su bile učenice Dora Ozretić, Nadana Rikarda Podrug i koordinatorica ovog projekta profesorica biologije Dragana Mamić. Istraživanje koje su radile tijekom godine prezentirali su učenici Srednje škole dr. Mate Ujević Imotski (Marija Lasić i Kata Bago pod mentorstvom prof. Marijane Vuković). Projektom Sukob mišanog zelja i burgera koji je bio u suradnji naše škole i Srednje škole dr. Mate Ujević Imotski predstavili su svoje istraživanje ostalima školama iz cijele Hrvatske. Istraživanje koje su Dora, Nadana, Martina i Kata predstavili ostalim sudionicima SEMEP projekta pogledajte ovdje:
CILJ PROJEKTA:
Osvijestiti učenike o važnosti načina prehrane ne samo za zdravlje nego i za klimatske promjene.
ISTRAŽIVAČKO PITANJE:
Kako moderni način prehrane u odnosu na tradicionalni utječe na klimatske promjene?
HIPOTEZE:
H1. Način prehrane moje bake nije utjecao na promjenu klime.
H2. Moj način prehrane ne utječe na klimatske promjene.
SREDSTVA I METODE RADA:
Pomoću anketnog upitnika učenice su doble informacije o vrsti i porijeklu namirnica koje učenici konzumiraju te informacije usporedile s namirnicama koje su konzumirale naše bake (sezonsko voće i povrće koje se tradicijski koristilo u određeno doba godine – divlje šparoge, tušt, “šćir”, “rašćika”). Tražile su stare recepte za pripremu jela te ih posložile u jednu tradicionalnu kuharicu. Koristeći kalkulator izračunale su emisije ugljikovog dioksida za hranu koju su konzumirale naše bake i hranu koju su konzumirali učenici.
NAČINI PRIKUPLJANJA, OBRADE I ANALIZE PODATAKA
- Anketni upitnik o načinu prehrane učenika.
- Usmena predaja ili kratki intervjui s bakama i djedovima.
- Prikazivanje rezultata ankete tablično i grafički.
- Izračunavanje koliko određene namirnice (biljke) emitiraju CO2.
- Usporedba rezultata te donošenje konačne odluke o prehrambenim navikama u odnosu na HIPOTEZU 2.
- Predlaganje načina prehrane u tradicijskoj kuharici.
VREDNOVANJE RADA UČENIKA
Vrednovanje kao učenje: radni listići, izlazne kartice, liste za procjenu.
Pri vrednovanju učenici primjenjuju samovrednovanje te sudjeluju u vršnjačkom vrednovanju radova.
Vrednovanje naučenog: Izlaganje i analiza svake faze projekta, prezentacija kuharice
Dio programa s 25. ljetne škole pogledajte i na stranicama SŠ dr Mate Ujevića Imotski
https://gimnazija-mujevica-im.skole.hr/25-ljetna-skola-semep-a/
Izvješće koordinatora Agencije za odgoj i obrazovanje s 25. ljetne škola SEMEP-a, održane na Visu od 8. do 12. srpnja 2024. možete pogledati na priloženom linku: