Osnovna škola "Sućidar" Split

Učenice naše škole Antea Ćubelić i Nadana Rikarda Podrug pod mentorstvom profesorice biologije Dragane Mamić, unutar školskog projekta Zarazne bolesti ljeti - zarazne bolesti zimi kroz istraživanje su povezale uzročnike bolesti sa zaraznim bolestima te njihovu pojavnost s godišnjim dobima. Razvrstale su sve bolesti prema zastupljenosti u određenom godišnjem dobu, prema uzročniku te organskom sustavu kojeg ugrožavaju. 

Sve su podatke prepisivali u Wordove tablice, unijeli u exel tablice te izradile nekoliko grafičkih prikaza ovisno o postupcima unutar ovih metoda. Pretražile su 93 bolesti od kojih su najzastupljenije bile one s bakterijama kao uzročnikom. Čak njih 30.  29 zaraznih bolesti je bilo s virusnim uzročnikom, a po 14 protozoa i helminta. Najmanji broj uočenih zaraznih bolesti bilo je od strane gljivica. Uočile su kako su bolesti pored sezonskog pojavljivanja: ljeti, jeseni, zimi i proljeću dokumentirane svojim postojanjem i tijekom cijele godine. Ne uzimajući u obzir cijelu godinu, ljeto i zima su zaista godišnja doba koja imaju najčešće evidentirane zarazne bolesti. Od 93 bolesti njih 17 su postojane ljeti, a 13 zimi.  Bazirajući se na bolestima ljeti i zimi kako je bio i cilj njihovog  istraživanja izdvojile su pretražene bolesti prema zastupljenosti određenog uzročnika u danom periodu. Od ukupnog broja ljetnih bolesti 59 % ih je virusnih, 35 % bakterijskih, a tek 6 % su uzročnici protozoe. U zimskom periodu 75 % zastupljenosti je virusom, a 25 % bakterijama. Željele su istražiti i koji organski sustav je zahvaćen zaraznim bolestima određenog uzročnika. Detaljnim pretraživanjem unutar medicinske literature uočile su kako najzastupljenije ljetne zaraze pogađaju probavni sustav u čak 37 % slučajeva. Neuromišićni sustav je zastupljen u 32 %, kože 26 %, a dišnog 5 % slučajeva. Zimi ima najviše zaraznih bolesti dišnog sustava u čak 50 % slučajeva. Probavni sustav i koža su zastupljene u 25 % slučajeva, a bolesti koje zahvaćaju neuromišićni sustav nisu pronađene.

Iz svega su zaključile kako nije jednaka raspodjela bolesti prema uzročnicima. Više se zaraznih bolesti pojavljuje u ljetnom periodu nego zimskom s tim da su u oba perioda zastupljene i bakterijske i virusne bolesti. Ljeto kao godišnje doba obiluje višim temperaturama i slabijim postotkom padalina u odnosu na zimu. Tada je više pogođen probavni sustav jer se u takvim uvjetima bakterije kao uzročnici zaraze brže razmnožavaju i bolje preživljavaju. Ljeti je zbog turizma veća mobilnost ljudi i prehrane na različitim mjestima pa je zaraza zastupljena u većem postotku u prijenosu hranom i pićem. Primjer jedne takve bolesti je salmonela. Zima je godišnje doba u kojoj utjecaj hladnoće i pothlađivanje organizma razlog  većeg boravka ljudi u zatvorenim prostorima. Tada je brži kapljični prijenos virusa pa je više ugrožen dišni sustav. Primjer jedne takve bolesti je gripa ili influenca.

Čimbenici koji često mijenjaju učestalost zaraznih bolesti na Zemlji su globalne promjene klime i životni standard ljudi.

Svoj školski projekt predstavili su na Međužupanijskoj smotri Biosigurnost i biozaštita održanoj 2. ožujka 2023. godine u Imotskom, te 3. Državnoj smotri  Biosigurnost i biozaštita 2023. u Omišu  održanoj 8. do 10. svibnja 2023.

Originalni plakat možete pogledati ovdje ZARAZNE BOLESTI LJETI-ZARAZNE BOLESTI ZIMI